Zločini iz mržnje su kaznena djela motivirana mržnjom, odnosno predrasudom prema određenoj skupini. U bosanskohercegovačkom kontekstu, takva su djela osobito opasna jer imaju potencijal da multipliciraju već postojeće napetosti, te da otežaju uspostavljanje povjerenja i istinski oporavak društva u cjelini. Unatoč velikom broju incidenata motiviranih mržnjom, praksa procesuiranja ovih krivičnih djela u BiH nije zadovoljavajuća.  

 

Postoji niz prepreka adekvatnom procesuiranju krivičnih djela izazivanja mržnje u BiH. Istraživanje je, pored ostalog, pokazalo da, pored nedostataka u zakonskom okviru, ključni problemi proizilaze iz nepostojanja odgovarajućih standarda i smjernica na nivou tužilaštava, nedovoljne edukacije i senzibilizacije policije i tužilaca, nedovoljne saradnje svih aktera krivičnog gonjenja u procesuiranju ovih krivičnih djela, te percepcije „normalnosti“, odnosno sveprisutnosti incidenata motiviranih mržnjom, pri čemu je teško razlikovati bitna – koja zahtijevaju odgovarajući odgovor organa gonjenja, od onih manje bitnih. 

 

Izvještaj nudi niz preporuka koje su usmjerene na unaprjeđenje postojeće regulative, ali i prakse procesuiranja krivičnih djela počinjenih iz mržnje, a primarno su namijenjene zakonodavnim i tijelima izvršne vlasti, tužiteljstvima i policiji, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, te centrima za edukaciju sudaca i tužitelja. Pored toga, izvještaj je namijenjen svim stručnjacima i praktičarima koji se bave problematikom procesuiranja zločina iz mržnje u Bosni i Hercegovini.