Evropski sud za ljudska prava je razvio značajnu jurisprudenciju u oblasti zabrane diskriminacije na osnovu vjere, u kontekstu povrede slobode vjere, uključujući i onu koja se odnosi na problematiku nošenja vjerskih obilježja u javnosti, pa i na radnom mjestu.
Amila Kurtović
Neutralni pristup države religiji između ostalog podrazumijeva da niti jedna religija ne smije imati utjecaja na državna pitanja. Jedna od posljedica takvog pristupa u državama je i zabrana nošenja vjerskih simbola na radnom mjestu za javne službenike, što – kako se u praksi pokazalo – najviše dotiče pokrivene žene muslimanke. U ovoj analizi navedenog problema pokušavaju se razgraničiti, s jedne strane, legitimne zabrane u javnoj sferi, koje u pojedinim oblastima, kao što je rad u državnoj službi, jesu nužne, te, s druge strane, zabrane čiji je cilj teško prihvatiti legitimnim kada se njima npr. pokrivenim muslimankama onemogućava pohađanje nastave na državnim univerzitetima.
Komentar na lokalnim jezicima možete preuzeti OVDJE.
Publikacija je objavljena u okviru projekta Jednakost za sve: Koalicija organizacija civilnog društva protiv diskriminacije, koji u partnerstvu implementiraju Mediacentar Sarajevo, Analitika – Centar za društvena istraživanja, Prava za sve i Vaša prava BiH. Projekat finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH.
Ova publikacija je objavljena uz podršku američkog naroda preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Autori ove publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njoj izneseni ne odražavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
