Jedno od pitanja koje je obilježilo godinu na izmaku je svakako pitanje pozicije i uloge Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u aktuelnom ustavnom i političkom trenutku u BiH. Odluka o Zakonu o praznicima u Republici Srpskoj, kojom je 9. januar kao Dan Republike Srpske proglašen neustavnim, poslužila je kao uvod u seriju napada na legitimitet i autoritet Ustavnog suda BiH i vjerovatno najteži period u njegovoj historiji. Optužbe na račun ove institucije, koje idu od nametanja volje izabranim političkim predstavnicima u BiH, preko donošenja odluka na štetu nadležnosti i statusa Republike Srpske, do navodno neprimjerenog i nepotrebnog utjecaja stranih sudija u važnim predmetima, u posljednje vrijeme dobijaju i na širini i na intenzitetu. Pritom, kao što je često slučaj u BiH, argumenti za takve pozicije političkih aktera se rijetko iznose, a i kada su ponuđeni, zasnovani su na prigodnoj i parcijalnoj analizi.

Studija Sud kao kreator politika?: Uloga i efekti Ustavnog suda BiH u demokratskoj tranziciji i konsolidaciji je sveobuhvatna i do sada najcjelovitija analiza rada i djelovanja ove važne institucije u BiH. Sačinjena je u okviru šireg, regionalnog istraživačkog projekta koji, polazeći od premise da su ustavni sudovi i u teoriji i u praksi drugih zemalja zamišljeni i dizajnirani kao važni akteri i facilitatori demokratske tranzicije, ima za cilj da sagleda i evaluira u kojoj mjeri, na koji način i sa kakvim implikacijama su ustavni sudovi u pet država bivše Jugoslavije – Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji i Srbiji - odigrali tu ulogu.

U studiji o Ustavnom sudu BiH, Nedim Kulenović nudi kvantitativnu i kvalitativnu analizu rada ovog suda od Daytonskog sporazuma naovamo, identificirajući ključne obrasce njegovog djelovanja i oblasti u kojima je ostvario najveći utjecaj na političke prilike i procese, te podrobno analizirajući argumentativne strategije i teorijske koncepte koji su pritom korišteni.

Studija pokazuje da Ustavni sud BiH jeste imao važnu ulogu u demokratskoj tranziciji i konsolidaciji BiH. Prije svega, kvantitativna analiza, zapravo, pokazuje relativnu uzdržanost Ustavnog suda BiH kada je riječ o sklonosti poništavanja zakona u situacijama kada je i takvo postupanje bila razumna opcija “unutar argumentacijskih resursa koji mu stoje na raspolaganju”. S druge strane, kvalitativni pristup pokazuje da Sud, naročito u prvom postratnom mandatu, jeste bio aktivan na polju jačanja inicijalno izuzetno slabe centralne države, pored ostalog, legimiranjem zakonodavnih i institucionalnih intervencija Visokog predstavnika koje su bile usmjerene u tom pravcu. Drugo značajno područje intervencije Ustavnog suda BiH odnosi se na politički režim, odnosno konsocijacijske mehanizme podjele vlasti, koje je Sud nastojao uskladiti sa ljudskim pravima, odnosno specifičnim konceptom “kolektivne jednakosti” konstitutivnih naroda. Sumarno govoreći, i bez formalnih amandmana na Ustav BiH, u posljednje dvije decenije država je prošla kroz transformaciju i dobila jasnije značajke federacije. Uloga Ustavnog suda BiH u tim procesima ne može se poreći. No, podrobnija analiza pokazuje da je Sud u važnim predmetima, oscilirajući između apologije slabosti ustavnog sistema i utopije liberalno-demokratskih ideala s jedne, i tranzicijske stvarnosti s druge strane, pokazivao ne samo aktivizam i sklonost nametanja vlastite volje donosiocima odluka u BiH, već i uzdržanost, odnosno spremnost da, zbog nekih drugih vrijednosti i ciljeva, podrži zakone i politike koje su mogle biti i problematične iz ustavnopravne, odnosno perspektive ljudskih prava.

Ova publikacija je pripremljena u okviru projekta “Sudovi kreatori politika?: Razmatranje uloge ustavnih sudova kao nositelja promjena na Zapadnom Balkanu”, koji je podržao Regionalni program za promociju istraživanja (RRPP). RRPP programom koordinira i upravlja Međufakultetski institut za Centralnu i Istočnu Evropu (IICEE) pri Univerzitetu u Fribourgu (Švicarska). Program u potpunosti finansira Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), Federalni odjel za inostrane poslove.

Stavovi i mišljenja izneseni u ovoj publikaciji isključivo su stavovi i mišljenja autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja SDC-a ili Univerziteta u Fribourgu.