U uvodnom izlaganju profesor Bugarič je kazao kako ustavni sudovi u Makedoniji i Srbiji nisu uspjeli odgovoriti svom zadatku. S druge strane, prema njegovim riječima, Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je nekoliko važnih odluka te, iako djelomično, uspio da se nametne kao jedan od važnih faktora demokratizacije u zemlji.

Na prvom od tri panela pod nazivom Pogled unazad i pogled u budućnost, profesor Goran Marković sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu govorio je o poziciji kontrole ustavnosti i relevantnosti tradicije ustavnog sudovanja u bivšoj Jugoslaviji, ukazujući na neka rješenja u domenu organizacije i djelovanja ustavnih sudova u bivšoj državi i njenim republikama koja su bila iznenađujuća moderna.

Tema izlaganja profesorice na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Sanje Barić bila je transformativna uloga Ustavnog suda Hrvatske: od ex-Yu do EU. Profesorica Barić je ukazala na razvojni put ovog suda, te interne i kontekstualne izazove sa kojima se suočavao u različitim fazama svog djelovanja. Aktuelna kriza u pogledu imenovanja sudija Ustavnog suda Republike Hrvatske, prema njenim riječima, govori o tome da ni ulazak u EU i barem formalni završetak tranzicije ne garantira stabilnost ove institucije: „Ukoliko do 6. juna ove godine Ustavni sud Hrvatske ne dobije nove sudije, i to nakon pauze u imenovanjima od šest godina, taj sud će se ugasiti“, kazala je profesorica Barić. Uprkos brojnim lošim reakcijama stručne i opće javnosti na pojedine odluke, ulogu Ustavnog suda Republike Hrvatske u demokratizaciji države profesorica Barić je, ipak, okarakterizirala pozitivnom.

Na marginama tranzicije bio je naziv drugog panela konferencije. O marginalnoj ulozi Ustavnog suda Srbije u demokratskoj tranziciji govorili su Tatjana Papić i Vladimir Đerić iz Beogradskog centra za ljudska prava. Papić i Đerić su istakli kako se pri izboru sudija daje prednost komformizmu nad stručnošću, te da takva praksa ima značajan negativan utjecaj na rezultate djelovanja tamošnjeg ustavnog suda.

Marija Risteska, iz organizacije Center for Research and Policy-Making iz Skopja, govorila je, između ostalog, i o problemu neadekvatnih kriterija za izbor sudija i nedovoljnog pravnog obrazovanja aktuelnih sudija Ustavnog suda Makedonije, zbog činjenice da tek dvoje sudija ima zvanje doktora nauka, dok svi ostali imaju završen tek dodiplomski studij prava.

Margarita Tsatsa Nikolovska, potpredsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz reda stranih sudija, navela je Ustavni sud Crne Gore kao dobar primjer, te istakla kako je utjecaj političkih struktura na ustavne sudove u regiji veliki,  što je naročito izraženo u Makedoniji.

Treći panel je bio posvećen aktivistički nastrojenim i utjecajnim ustavnim sudovima u regiji: Ustavnom sudu BiH i Ustavnom sudu Kosova. Nedim Kulenović, pravni ekspert pri organizaciji Vaša prava BiH i saradnik Analitike, postavio je pitanje: „Šta motivira političke elite da uspostave sud kao instituciju koja će biti kontrolna tačka njihove moći?“. Kulenović je istakao i kako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine osnovala međunarodna zajednica, a ne domaća politika.

Fisnik Korenica iz udruženja Group for Legal Political Studies iz Prištine govorio je o važnoj ulozi Ustavnog suda Kosova u teškom periodu tranzicije za ovu zemlju te o stručnoj i svakoj drugoj podršci koju Evropska unija i cjelokupna međunarodna zajednica pružaju sudu.

“Ustavni sudovi na Balkanu su očigledno ranjive institucije, koje se bore sa unutašnjim slabostima i vanjskim pritiscima”, bio je jedan od zaključaka doktora Edina Hodžića, direktora Centra za društvena istraživaja Analitika, koji je zatvorio ovu konferenciju.

Ovaj događaj je organizovan uz podršku Regionalnog programa za promociju istraživanja na Zapadnom Balkanu (RRPP). RRPP programom koordinira i upravlja Međufakultetski institut za Centralnu i Istočnu Evropu (IICEE) pri Univerzitetu u Fribourgu (Švicarska). Program u potpunosti finansira Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), Federalni odjel za inostrane poslove.