Globalna inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP)  pokrenuta je 2011. godine i do sada broji 65 članica, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju. Pridruživanjem ovoj inicijativi, zemlje članice se obavezuju da će provesti konkretne mjere i aktivnosti kako bi osigurali napredak u oblasti transparentnosti, borbe protiv korupcije, promoviranja učešća građana u procesa donošenja odluka, kao i korištenja novih tehnologija. Na dvodnevnoj konferenciji u Tirani, predstavnici vladinog i nevladinog sektora govorili su o aktivnostima i inicijativama koje se u sklopu OGP procesa provode u regionu, potencijalnim problemima i ograničenjima u implementaciji, kao i narednim koracima u reformskim procesima.

U okviru konferencije održano je niz tematskih panela o različitim temama kao što su budžetska transparentnost, borba protiv korupcije, pružanje javnih usluga, otvorenost parlamenata, javne nabavke i sl.

U organizaciji Centra za društvena istraživanja Analitika održana je sesija o otvorenim podacima, gdje su učesnici imali priliku da se upoznaju s tim koje su sve prednosti i koristi otvorenih javnih podataka. Uvodno izlaganje održao je Andrew Stott, jedan od pionira u oblasti otvorenih podataka i osnivač data.gov.uk, portala otvorenih podataka u Velikoj Britaniji koji sadrži nekoliko hiljada baza podataka iz različitih oblasti, uključujući javno zdravstvo, obrazovanje, sigurnost itd. On je pokazao kako su otvoreni podaci doveli do brojnih inovacija u oblasti javnog transporta, farmacije, tržišta nekretnina, te omogućili bolju informiranost građana o tome na koji način se javni novac troši. Osim toga, brojni primjeri iz te zemlje pokazuju kako otvoreni podaci mogu dovesti do značajnih ušteda u javnoj administraciji, kao i unaprijediti pružanje javnih usluga.

Filip Manevski iz Ministarstva za informaciono društvo i administraciju Makedonije govorio je o brojnim izazovima u provedbi politika o otvaranju podataka, kao što su, između ostalog, neodgovorajući formati u kojima se javni podaci nalaze, nedovoljni kapaciteti institucija, kao i potreba za anonimiziranjem povjerljivih informacija.

Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, u svom izlaganju je ukazala na brojne primjere koji pokazuju na koji način otvoreni podaci doprinose kvaliteti novinarskih istraživačkih priča. Tokom desetogodišnjeg rada, CIN je uspio kreirati brojne baze podataka od javnog značaja, kao što su baza ugovora o javnim nabavkama, imovini političara, zaradama advokata, budžetske rezerve i sl. O drugim inicijativa otvaranja javnih podataka u regionu, u sklopu panela govorili su i Endrit Bytyqi iz organizacije Open Data Kosovo, kao i Aranita Brahaj iz Albanskog instituta za nauku.

Poseban fokus ove konferencije stavljen je na potrebu uspostavljanja regionalne saradnje među zemljama Zapadnog Balkana, u ključnim oblastima Partnerstva za otvorenu vlast.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta Zagovaranje za otvorenu vlast: Pravo da znam u jugoistočnoj Evropi, koji finansira Evropska unija.

Ovaj događaj finansira Evropska unija.