Zakonski okvir o slobodi pristupa informacijama u BiH propisuje da se do informacija koje javni organi posjeduju može doći isključivo putem individualnih zahtjeva u pisanoj formi. No, noviji međunarodni standardi u ovoj oblasti nalažu da javni organi imaju obavezu ne samo da odgovore na pojedinačne zahtjeve, već i da određene kategorije informacija od javnog značaja objavljuju samoinicijativno. Upravo ovom problematikom bavi se Centar za društvena istraživanja Analitika u okviru projekta "Otvorenost javnih podataka – inicijativa civilnog društva za politike i prakse otvorene vlasti", koji implementira u partnerstvu sa Mediacentrom Sarajevo i Evropskim novinarskim centrom (EJC), a koji finansira Ambasada Kraljevine Holandije u Bosni i Hercegovini (MATRA program). U okviru ovog projekta, Analitika je 21. oktobra 2014. godine u Sarajevu organizirala cjelodnevnu međunarodnu konferenciju "Proaktivna transparentnost javnih organa u BiH: Naredni korak u ostvarivanju prava na pristup informacijama", koja je okupila preko 60 predstavnika vlasti, javnih institucija, nevladinih organizacija i organizacija civilnog društva.

Konferenciju su činila izlaganja i panel diskusije u okviru kojih su tematizirani ključni elementi proaktivnog objavljivanja informacija, uključujući konceptualno i pravno utemeljenje, međunarodne standarde i trendove u svijetu i zemljama regije, izazove koje je neophodno savladati na putu ka proaktivnoj transparentnosti, te institucionalne, društvene i ekonomske prednosti proaktivnog objavljivanja informacija koje su od javnog značaja.

Nakon uvodnih obraćanja dr. Tarika Jusića, izvršnog direktora Centra za društvena istraživanja Analitika, te Fatime Krivošije, savjetnice za projekte Ambasade Kraljevine Holandije, diskusiju je uvodnim izlaganjem otvorila Helen Darbishire, izvršna direktorica organizacije Access Info Europe. Ovo izlaganje je prezentiralo nove standarde i prakse u domenu proaktivnog pristupa informacijama, a na osnovu primjera iz Kenije, Moldove, Italije, Španije i drugih zemalja. Gospođa Darbishire je istakla kako građani u svakom demokratskom društvu imaju pravo da znaju šta vlada radi s njihovim novcem, te da su novi međunarodni standardi u ovoj oblasti tu da nam pomognu da prepoznamo svoja prava.

Prvi panel je bio namijenjen razmatranju pravnog okvira proaktivne transparentnosti. Sudac i predsjednik Upravnog suda u Rijeci i stručnjak u oblasti informacijskog upravnog prava dr. Alen Rajko upoznao je prisutne sa studijom o proaktivnoj transparentnosti u BiH koju je izradio u sklopu ovog projekta, a potom iznio ocjenu postojećega normativnog okvira u BiH u domenu proaktivne transparentnosti, te zaključio izlaganje listom prijedloga za unapređenje regulative. Između ostalog, posebno je naglasio nužnost standardizacije kvaliteta, kao i minimalnog sadržaja informacija koje javna tijela proaktivno objavljuju na svojim internetskim stranicama, ali i određivanje prekršajnih odredaba povezanih s proaktivnim mjerama. U nastavku panela o pravnoj regulativi Stanojla Mandić, zamjenica Povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji, govorila je o kompromisu između prava na informaciju i prava na privatnost. Gospođa Mandić je posebno ukazala na prednosti koncepta jednog dokumenta koji se koristi u Srbiji, gdje je zakonom propisana obaveza državnih organa da posjeduju Informator o radu.

Drugi dio konferencije bio je posvećen iskustvima i lekcijama iz dobre prakse drugih zemalja. Šefica Odjela za transparentnost Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije, Eleanor Stewart, je prezentirala je sistem proaktivne transparentnosti Velike Britanije kroz primjer web stranice data.gov.uk. Potom je mr. sc. Dubravka Bevandić, iz Službe za zaštitu prava na pristup informacijama Povjerenika za informiranje Hrvatske, istakla veliki napredak koji je napravljen u Hrvatskoj donošenjem Zakona o pristupu informacijama, kojim je, pored ostalog, jasno određen minimum informacija koje bi tijela javne vlasti trebala objavljivati na svojim internet stranicama.

Konferencija je potom nastavljena panelom koji je okupio predstavnike institucija i organizacija iz BiH, koji su diskutovali o aktuelnoj praksi proaktivne transparentnosti u BiH te različitim izazovima na putu ka proaktivnoj transparentnosti. U radu panela su sudjelovali Adis Arapović ispred Centra civilnih inicijativa, Branislav Zimonjić, iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH, te Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo Republike Srpske. Gospodin Arapović je ponudio prikaz analize javnosti rada izvršne i parlamentarne vlasti u BiH, dok se gospodin Zimonjić osvrnuo na aktivnosti usmjerene na reguliranje i standardiziranje službene web stranice institucija BiH. Srđan Rajčević je u posljednjem izlaganju opisao proces i prve efekte kreiranja centralnog portala za efikasniju javnu upravu - portala eSrpska, koji korisnicima usluga javne uprave omogućava da putem Interneta dobiju tačne i pouzdane informacije iz različitih oblasti.

Konferencija je rezultirala važnim i korisnim uvidima, zaključcima i preporukama koji mogu poslužiti kao smjernica vladama, stručnjacima, ali i drugima koji se bave slobodom pristupa informacijama, u utvrđivanju narednih koraka koje bi BiH morala napraviti kako bi se pridružila zajednici država koje zagovaraju i primjenjuju proaktivnu transparentnost. Istaknuto je da je Bosna i Hercegovina, bez obzira što je prva u regiji donijela zakon o pravu na pristup informacijama, na samom početku razvoja standarda i praksi u ovoj oblasti. Posebno značajan zaključak u tom kontekstu je nužnost osiguravanja učešća javnih institucija, medija i svih građana u aktivnom kreiranju javnih politika u ovoj oblasti, kao i u podizanju svijesti o potrebi  za jačanjem transparentnosti rada javnih organa u BiH.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta “Otvorenost javnih podataka – inicijativa civilnog društva za politike i prakse otvorene vlasti”, kojeg finansira Ambasada Kraljevine Holandije u Bosni i Hercegovini (MATRA program).