Konferencija "Pokretanje Partnerstva za otvorenu vlast u Bosni i Hercegovini: (ne)moguća misija?"

Adresa:

Vladislava Skarića 5, 71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovini suočava se sa brojnim problemima u oblasti transparentnosti i odgovornosti rada javnih institucija, zbog čega je neophodno čim prije ispuniti obaveze koje predviđa globalna inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast koja predstavlja platformu za provođenje reformi u domenu otvorene vlasti. Ovo je jedan od zaključaka konferencije pod nazivom "Partnerstvo za otvorenu vlast u BiH: (ne)moguća misija?" koja se održala 23. novembra 2016. godine u Sarajevu, u organizaciji Centra za društvena istraživanja Analitika. 

Partnerstvo za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP) je multilateralna, međunarodna inicijativa pokrenuta 2011. godine sa ciljem da zemljama koje se budu pridruživale inicijativi ponudi okvir za provedbu mjera koje imaju za cilj veću transparentnosti u radu vlast, borbu protiv korupcije, učešće građana u donošenju odluka i korištenje novih tehnologija za efikasniju javnu upravu.

Na ovoj konferenciji, predstavnik Partnerstva za otvorenu vlast Peter Varga osvrnuo se na glavna postignuća ove inicijative u pet godina postojanja, a koje između ostalog uključuju preko 2.500 mjera i aktivnosti koje su provedene u sklopu ove inicijative, u velikom broju zemalja zahvaljujući OGP-u uspostavljen je stalni forum za dijalog između vlasti i civilnog društva. Ipak, ambicija Partnerstva za narednih pet godina jeste povećanje broja mjera koje će biti relevatne za što širi krug ljudi te imati transformativni učinak na cijelu zajednicu.  Učesnici konferencije su također imali priliku da upoznaju sa iskustvom Crne Gore u OGP inicijativi, snažnoj političkoj podršci, a potom i zastoju u provedbi ove inicijativi, načinu uključenja civilnog društva u kreiranje akcionog plana, o čemu je govorila Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa. 

Od inicijalnih osam država članica OGP-a, inicijativi se do sada pridružilo ukupno 70 država, među kojima je Bosna i Hercegovina koja je formalno postala članica u septembru 2014. godine. Međutim, Bosna i Hercegovina je u protekle dvije godine, zbog neimenovanja vodeće institucija zadužena za provedu ove inicijative u BiH. propustila dva roka za izradu akcionog plana sa konkretnim mjerama za provedbu, te se trenutno nalazi pod revizijom Komiteta za kriterije i standarde unutar OGP-a. No, u oktobru 2016. godine Vijeće ministara BiH je usvojilo odluku da se oformi Savjetodavno vijeće, u kojem će učestvovati predstavnici vlasti i civilnog društva, a koje će imati zadatak da koordinira proces javnih konsultacija i izrade akcionog plana. 

Predstavnici Ministarstva pravde BiH Nedžad Salman i Vildan Hadžihasanović predstavili su osnovne principe rada, način imenovanja članova i obaveze Savjetodavnog vijeća Partnerstva za otvorenu vlast u BiH, kao naredne korake i aktivnosti u provedbi ove inicijative u BiH. Predstavnica Transparency Internationala Lejla Ibranović osvrnula se na aktivnosti koje provela koalicija nevladinih organizacija (Transparency International BiH, Centar za društvena istraživanja Analitika, Centar za istraživačko novinarstvo, Centar za zastupanje građanskih interesa, UG Zašto ne), a a koje su rezultirale time da BiH postane članica Partnerstva za otvorenu vlast u BiH. Nevladine organizacije su između ostalog organizirale niz javnih događaja, radnih sastanaka, javnih konsultacija kako bi razne aktere upoznala sa osnovnim vrijednostima za koje se zalaže OGP inicijativa, kao i brojne benefite koje BiH ima od članstva u ovoj inicijativi.

Tokom konferencije pokrenuta je diskusija o glavnim izazovima u domenu otvorene vlasti, gdje su istaknuti pomaci napravljeni u domenu transparentnosti, kao na primjer pokretanje portala javnih nabavki i izrada standarda proaktivne transparentnosti koje dobrovoljno primjenjuju četiri institucije na nivou BiH. Istovremeno, ukazano na niz problema, što je zastario zakonski okvir o slobodi pristupa informacijama, nizak nivo proaktivne transparentnosti javnih institucija, nedovoljno uključivanje građana u proces izrade budžeta, kao i još uvijek nedovoljna transparentnost informacija o javnim nabavkama, kao što su na primjer planovi javnih nabavki, izvještaji o provedbi ugovora, rješenja o žalbama Ureda za razmatranje žalbi.

Konferenciji je pristustvovalo preko 50 učesnika, predstavnika vlasti i civilnog sektora koji se aktivno bave promocijom transparentnosti javne vlasti u Bosni i Hercegovini.

Ovaj događaj se organizuje u podršku Evropske unije u okviru projekta "Zagovaranje za otvorenu vlast: Pravo da znam u jugoistočnoj Evropi", koji se provodi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i na Kosovu.

 

Teme: Transparentnost i otvorena vlast
Programi: Javna uprava