Proaktivno objavljivanje informacija u posjedu javnih organa, bez čekanja na zahtjeva građana, danas je općeprihvaćeni standard u brojnim zemljama u svijetu. Principi proaktivne transparentnosti propisani u niz relevantnih međunarodnih dokumenata i inicijativa, a njihova primjena je olakšana zahvaljujući razvoju novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i pristupa internetu. 

Međutim, Bosna i Hercegovina zaostaje za svjetskim trendovima u objavljivanju informacija od javnog značaja, budući da zakoni o slobodi pristupa informacijama u BiH ne obavezuju javne institucije da proaktivno objavljuju informacije i ne sadrže odredbe iz domena „otvorenih podataka“. Stoga je zakonski okvir koji regulira proaktivnu transparentnost u potpunosti zastario i više ne odgovara informacijsko-tehnološkom okruženju u kojem javne institucije djeluju, a i u suprotnosti  je sa navikama i očekivanjima građana kada je riječ o principima komunikacije, obimu, formi i sadržaju na internetu dostupnih informacija o javnim institucijama.

Kao rezultat nepostajanja adekvatnih javnih politika u ovom domenu, proaktivna transparentnosti javnih institucija je na jako niskom nivou, što pokazuju rezultati istraživanja prezentirani u ovom izvještaju. S druge strane, proaktivno objavljivanje informacija na web stranicama, osim odgovarajućih propisa, zavisi o niza drugih faktora, kao što su na primjer administativna kultura, spremnost na promjene, podrška menadžmenta, obučenost kadra itd. Ovaj izvještaj sadrži detaljnu analizu ključnih faktora koji utječu na proaktivno objavljivanje informacije javnih institucija u BiH, kao i preporuke za unapređenje javnih politika i praksi u domenu proaktivne transparentnosti u BiH. 

Izvještaj možete preuzeti OVDJE. 

Ova je publikacija nastala u okviru projekta “Istraživanje o proaktivnoj transparentnosti javnih institucija u Bosni i Hercegovini”, koji, u ime Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj SR Njemačke, podržava GIZ u okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH. Štampanje ove publikacije realizirano je u okviru projekta “Zagovaranje za otvorenu vlast: Pravo da znam u jugoistočnoj Evropi”, koji finansira Evropska unija.

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Analitike – Centra za društvena istraživanja i ni u kom slučaju ne predstavlja stavove Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj SR Njemačke, GIZ-a, niti stavove Evropske unije.