Ovom prilikom je prezentirana i sveobuhvatna metodologija za praćenje odgovora pravosuđa na korupciju u BiH, kao i rezultati pilot-istraživanja koji obuhvataju statističke pokazatelje i trendove u radu pravosudnih institucija na predmetima korupcije, te kvalitet sadržaja sudskih i tužilačkih akata u tim predmetima.

Pilot-izvještaj je rezultat višemjesečnog istraživanja kojeg provodi Centar za društvena istraživanja “Analitika”, a koje nastoji ponuditi odgovor na pitanje kakav je ukupni kvalitet rada pravosudnih institucija u BiH u postupanju povodom predmeta korupcije.

Edin Hodžić, direktor Analitike i voditelj programa za javno pravo i ljudska prava je izjavio da nije postojala dostupna cjelovita metodologija koja je mogla poslužiti kao polazište prilikom izrade radne verzije metodologije za procjenjivanje fenomena procesuiranja korupcije.

Razvijeni metodološki pristup Centra za društvena istraživanja Analitika stavlja fokus na isključivo koruptivna krivična djela i rad pravosuđa samo u toj oblasti, te nastoji sagledati rad pravosuđa u cjelini, a ne samo rad pojedinih pravosudnih institucija, kazao je Hodžić. Obzirom na to da se ovakvim pristupom želi procijeniti ukupni kvalitet rada pravosuđa u procesuiranju korupcije, neminovno je predmet interesovanja Analitike bio tretman predmeta korupcije u pravosuđu, odnosno kvalitativna dimenzija odluka i usluga koje pravosudni sistem u toj oblasti pruža.

Amila Kurtović, mlađa istraživačica Centra za društvena istraživanja “Analitika” je predstavila preliminarne rezultate pilot-istraživanja. Istaknula je da su najveći izazovi u njegovom provođenju bili neusklađenost statistike o procesuiranju ove vrste krivičnih djela, koju vodi VSTV BiH, te neujednačena praksa sudova i tužilaštava po pitanju proaktivnog objavljivanja potvrđenih optužnica i pravosnažnih presuda, uprkos Smjernicama VSTV-a koje takav pristup sugeriraju.

Panelista na ovom događaju bila je i Božidarka Dodik, sutkinja Vrhovnog suda FBiH, koja je bila članica tima eksperata koji su analizirali 50 slučajno odabranih optužnica i presuda za koruptivna krivična djela na uzorku za 2015. godinu sa svih sudskih instanci u BiH.  

Dodik je izjavila da je kvalitet analiziranih sudskih I tužilačkih akata za predmete korupcije na niskom nivou, dodavši da su formalni aspekti optužnica i presuda uglavnom usklađeni sa zakonom propisanim kriterijima, dok je sama suština tih akata problematična.

Govoreći o optužnicama za, konkretno, krivično djela Zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja, koje je značajno zastupljeno na svim nivoima sudova u BiH u predmetima ove vrste, Dodik je istakla da značajan broj istih ne sadrži blanketni propis, iako se ovo krivično djelo čini upravo kršenjem tog propisa, te zaključuje da takve optužnice ne sadrže bitno obilježje tog krivičnog djela. Alarmantnim ocjenjuje i to što su takve optužnice zatim i potvrđene od strane sudova, a ti postupci na kraju okončani osuđujućim presudama, bez adekvatne analize nedostatka bitnog obilježja krivičnog djela. Dosik dalje naglašava i da činjenični opisi često nisu pravilno podvedeni pod pravnu normu, što rezultira nepravilnim pravnim kvalifikacijama u nizu optužnica.

Sutkinja Dodik razčaravajućim ocjenjuje i kvalitet presuda, naglasivši da u velikom broju predmeta okončanih sporazumom o priznanju krivnje, priznanjem krivnje i u postupcima po kaznenom nalogu, izostaju konkretni i jasni razlozi za prihvatanje priznanja krivnje optuženih, te s tim u vezi i adekvatna analiza dokaza. Također navodi i da kod prvostepenih presuda okončanih u takvim vrstama postupaka često nisu ulagane žalbe. S druge strane, u slučaju ulaganih žalbi, iste nisu postavljene u pravcu koji bi od drugostepenog suda zahtijevao da preispita kvalitet argumentacije prvostepenih odluka. Samim tim sudovi viših instance nisu bili u prilici ostvariti svoju korektivnu ulogu. Dodaje da bi upravo postupajuća tužilaštva, kao državni organi, trebala insistirati na kvalitetnim, pravilnim i zakonitim sudskim odlukama. Drugim riječima, čak i u slučaju da su tužilaštva zadovoljna izrečenim krivičnopravnim sankcijama, trebala bi ukazati na nedostatke u presudama koje predstavljaju bitne povrede odredaba krivičnog postupka.

Za kraj, sutkinja Dodik ističe da su upravo ovakve sveobuhvatne analize, koje zahvataju upravo pitanje kvaliteta sudskih i tužilačkih akata, neophodne kako bi se utvrdili razlozi za nezadovoljavajući kvalitet u procesuiranju korucpije u BiH, u cilju djelovanja na poboljšanju rezultata pravosuđa u tom domenu.

Izvještaj na lokalnim jezicima možete preuzeti OVDJE.

Ovaj događaj organizovan je u okviru projekta “Integritet kroz pravdu: neovisni monitoring civilnog društva i procjena pravosudnog odgovora na korupciju”. Projekat implementira Centar za društvena istraživanja Analitika, u partnerstvu sa Balkanskom istraživačkom regionalnom mrežom (BIRN) BiH, a uz podršku Evropske unije.