
Procesuiranje govora mržnje je naročito kompleksno u postkonfliktnim državama. Takvom stanju doprinosi i nepostojanje jasne definicije govora mržnje, što je posljedica nepostojanja jedinstvenog standarda u pravosuđu evropskih država.
Teme:
Pravosuđe i pristup pravdi
, Ljudska prava
Francesco de Sanctis
Glavna teza koju ovaj rad zastupa jest da primjena interpretativnih alata u predmetima podsticanja mržnje, ima smisla samo ako se uzmu u obzir specifičnosti postkonfliktne situacije u BiH i uloga koju je govor mržnje odigrao u pripremi i rasplamsavanju proteklog sukoba.
Francesco de Sanctis ukazuje na to da pravni standard izazivanja mržnje, ukoliko je adekvatno shvaćen i primijenjen u skladu sa specifičnostima konkretnog slučaja, u bosanskohercegovačkom kontekstu ipak može poslužiti kao dobar i dragocjen okvir za reguliranje naročito zapaljivog govora.
Publikacija je nastala kao rezultat projekta „Procesuiranje mržnje: prema usvajanju i implementaciji najboljih standarda i praksi Evropske unije u borbi protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje u BiH“, koji implementiraju Udruženje tužilaca Federacije BiH i Analitika – Centar za društvena istraživanja, a uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške u BiH.
Tekst je objavljen i na bosanskom jeziku u zborniku "Krivična djela počinjena iz mržnje: izazovi reguliranja i procesuiranja u BiH".
Vezane Publikacije
Krivična djela počinjena iz mržnje: izazovi reguliranja i procesuiranja u BiH
Edin Hodžić
Krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti: nepreciznost norme
Procesuiranje krivičnih djela počinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini: problemi u tužiteljskoj praksi
Azra Kuči
Razumijevanje granice u BiH: pozivanje na mržnju koje predstavlja podsticanje na neprijateljstvo, diskriminaciju i nasilje
Andrew Smith
Vodič za procesuiranje krivičnih djela počinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini
Almir Maljević , Srđan Vujović