Usvajanjem Zakona o zabrani diskriminacije, položaj žrtava diskriminacije u BiH je, barem u teoriji, poboljšan. Ključno unaprjeđenje u ovom domenu predstavlja odredba prema kojoj se teret dokazivanja (da do diskriminacije nije došlo) prebacuje na tuženog ukoliko tužilac uspije da demonstrira postojanje pretpostavke diskriminacije u konkretnom slučaju. Međutim, dostupni izvještaji o antidiskriminacionim sudskim postupcima u Bosni i Hercegovini pokazuju da domaći sudovi uvode vrlo visok prag koji tužilac mora dostići da bi teret dokazivanja prebacio na tuženu stranu, ili čak potpuno zanemaruju ovaj važni princip, primjenjujući opšta pravila parničnog postupka i na predmete koji se odnose na diskriminaciju.

Zakonskim okvirom o slobodi pristupa informacijama u BiH nije utvrđena obaveza javnih organa da samoinicijativno, i kada ne postoji konkretan zahtjev, objavljuju za javnost relevantne informacije koje posjeduju, što odstupa od novijih međunarodnih standarda. Ipak, istraživanje je pokazalo da su, uprkos nedostatku jedinstvene legislative i organizovanog sistemskog pristupa ovom pitanju, određene javne institucije u BiH uspjele ostvariti značajne rezultate u oblasti proaktivne transparentnosti.

Unatoč sve većem rastu broja korisnika interneta u Bosni i Hercegovini, politike i prakse web-prisustva javnih institucija u ovoj zemlji tek djelomično korespondiraju međunarodnim standardima i trendovima, što, u krajnjem, negativno utječe na ukupnu transparentnost i otvorenost javnih institucija.

Borba protiv diskriminacije i mobinga u posljednjim je decenijama rezultirala donošenjem posebne zakonske regulative u gotovo svim evropskim državama. Ipak, u zakonodavstvu BiH kompleksna problematika mobinga je nedovoljno regulisana, ne samo zbog teorijski neutemeljenog regulatornog pristupa zasnovanog na potpunom poistovjećivanju diskriminacije i zlostavljanja na radu, već i zbog čitavog niza normativnih praznina u aktuelnom zakonskom okviru.

Izvještaj Centra za društvena istraživanja Analitika se bazira na rezultatima istraživanja, provedenog tokom 2014. godine, čiji je osnovni cilj bio identificirati ključne prepreke s kojima se privredni subjekti u BiH suočavaju u postupcima javnih nabavki u BiH.

Policy brief "Ključni problemi u javnim nabavkama u BiH: Iskustva privrednih subjekata" sumira glavne rezultate istraživanja o preprekama sa kojima se privredni sektor suočava u postupcima javne nabavke u BiH.

Nasilje nad učesnicima prvog Sarajevo Queer Festivala, bilo je povod da Udruženje Q uputi apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog propusta nadležnih organa da osiguraju adekvatne mjere za zaštitu njihovih prava zagarantovanih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ali i zbog neefikasne istrage, odnosno identifikacije i sankcionisanja počinilaca.

Autorica Ivanković-Tamamović na primjeru slučaja Janja Martina Katović protiv općine Glamoč, ukazuje na pogrešnu primjenu diskriminacionog zakonodavstva i pravila dokazivanja u antidiskriminacionim postupcima od strane Vrhovnog suda Federacije BiH.

Istraživanje prezentirano u ovoj studiji urađeno je kako bi se na sistematičan način upoznali sa praksama mjesnih zajednica širom BiH i na osnovu toga ponudile preporuke za unapređenje njihova rada.

Policy brief Analitike analizira institut kolektivne tužbe unutar postojećeg zakonodavnog okvira u BiH, kao jednog od mehanizama zaštite od diskriminacije, koja organizacijama civilnog društva pruža mogućnost pokretanja parničnog postupka u slučaju diskriminacije većeg broja lica.

Policy memo Analitike ukazuje na ključne korake u izradi akcionog plana u okviru inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, te daje preporuke kako pristupiti ovom procesu u Bosni i Hercegovini.

Policy memo Analitike ističe prednosti politika otvorenosti u domenu visokog obrazovanja, te daje preporuke kako povećati nivo transparentnosti bosanskohercegovačkih javnih visokoškolskih institucija.

Analitika je provela istraživanje o povjerenju građana u institucije vlasti, političke aktere i druge organizacije u BiH.

U okviru nove studije u izdanju Analitike, autor Alen Rajko analizira na koji način je proaktivno objavljivanja informacija, kao neodvojiv dio prava na pristup informacijama, regulirano u Bosni i Hercegovini te na temelju glavnih nalaza predlaže potrebne intervencije u legislativi.

Policy brief Analitike daje pregled i analizu aktuelnih propisa u Bosni i Hercegovini relevantnih za reguliranje proaktivnog objavljivanja informacija u posjedu javnih organa.

Analitika je izvršila analizu službenih web-prezentacija 66 javnih organa Bosne i Hercegovine sa ciljem utvrđivanja razine transparentnosti, odnosno dostupnosti javnih informacija.

Zakone o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini potrebno je unaprijediti tako da, po uzoru na druge zemlje, propisuju obavezu institucija vlasti da proaktivno objavljuju informacije koje posjeduju.

Policy memo Analitike ističe prednosti otvaranja javnih podataka u posjedu organa vlasti, te doprinosi raspravi o potrebi otvaranja podataka u Bosni Hercegovini.