Trend anonimizacije sudskih odluka i tužilačkih akata (odnosno zaštite prevashodno svih ličnih podataka učesnika u krivičnom postupku) prouzrokovao je val rasprava u bosanskohercegovačkoj javnosti, koje još traju. Neki anonimizaciju vide kao narušavanje načela javnosti i demokratskog zahtjeva za transparentnošću pravosuđa, povredu prava na slobodan pristup informacijama i uvođenje cenzure u medijsko izvještavanje. S druge strane, anonimizacija se u pravosuđu opravdava potrebom za zaštitom ličnih podataka pojedinca protiv moguće zloupotrebe, što je posebno značajno u doba brzog i lakog prijenosa podataka putem interneta. 

 

Ova studija nudi sistematičnu analizu aktuelnih propisa, politika i praksi u ovoj oblasti u BiH, te argumenata za i protiv anonimizacije sudskih i tužilačkih akata koji su se do sada mogli čuti u javnom diskursu i stručnim raspravama o ovoj problematici. Konsultacije sa svim relevantnim akterima u BiH u ovoj oblasti koje su obavljene putem intervjua i fokus grupa, relevantni globalni standardi, standardi Vijeća Evrope i Evropske unije, te iskustva drugih zemalja u pogledu tretmana ličnih podataka u sudskim i tužilačkim aktima, dodatno su informirali analizu u ovoj studiji. Analiza je, pored ostalog, pokazala da, pored nedostataka u zakonskom okviru, ključni problemi i nedoumice u ovoj oblasti proizilaze iz nepostojanja odgovarajućih standarda o tome šta treba imati primat u krivičnim postupcima: pravo pojedinca ili šire javnosti na informaciju o krivičnim postupcima ili pravo optuženih, žrtava ili svjedoka na zaštitu privatnosti. Ipak, autori zaključuju da je opća i nekritička anonimizacija svih sudskih i tužilačkih akata u BiH rezultat pojednostavljene i jednostrane interpretacije prava na zaštitu ličnih podataka učesnika u krivičnom postupku, u kojem je potrebno osigurati ostvarivanje i niza drugih prava i interesa, među kojima su svakako najznačajniji pravo na pristup informacijama i javnost suđenja.  

 

Studija završava nizom preporuka koje su usmjerene na unapređenje postojeće regulative u BiH u nekoliko ključnih aspekata, uključujući pitanja dostupnosti sudskih i tužilačkih akata, tretmana ličnih podataka u aktima pravosudnih institucija koji se objavljuju na internetu, te perioda u kojem sudski i tužilački akti koji sadrže lične podatke treba, i mogu da budu objavljeni na internetu. 

 

Studija je prvenstveno namjenjena Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, zakonodavnim i tijelima izvršne vlasti na nivou BiH, entiteta i Brčko Distrikta, sudovima i tužilaštvima, medijima i nevladinim organizacijama, te akademskim radnicima koji se bave krivičnim pravom i problematikom komuniciranja pravosudnih institucija sa javnostima u BiH. 

 

Studija je nastala kao rezultat projekta “Zaštita informacija vs. zaštita javnog interesa: Postizanje optimalne ravnoteže između javnog interesa i zaštite informacija u krivičnom postupku”, koji u partnerstvu implementiraju Centar za društvena istraživanja Analitika i Udruženje tužilaca Federacije BiH.

 

Ova publikacija je objavljena uz podršku američkog naroda preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Autori ove publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njoj izneseni ne odražavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.