Analiza pravne zaštite u postupcima javne nabave u Bosni i Hercegovini

Ova analiza nastoji da pruži odgovor na pitanje udovoljava li postojeći zakonski okvir u BiH zahtjevu učinkovite pravne zaštite u postupcima javne nabave iz perspektive relevantnih standarda prava Evropske unije. U tom smislu, studija predlaže moguće zakonodavne intervencije, koje bi, s obzirom na relevantno europsko i usporedno pravo, mogle poboljšati normativno uređenje pravne zaštite u postupcima javne nabave u BiH.

Teme: Uprava i uslugeTransparentnost i otvorena vlastInstitucionalno komuniciranje
Stanka Pejaković

Download

Regulacija pravne zaštite trebala bi osigurati jednak pravni položaj svih poduzetnika u postupcima javne nabave, efikasnost i žurnost u provedbi postupaka javne nabave, ali i unaprijediti pravnu sigurnost u ovome području. No, ova analiza pokazuje da oblast pravne zaštite u javnim nabavkama u BiH nije dovoljno normirana, te da postoje brojni faktori koji utiču na restrikciju prava na zaštitu u oblasti javnih nabavki.

Između ostalog, u Zakonu o javnim nabavkama BiH (ZJN) nedostaju jasno i izričito proklamirana načela postupka pravne zaštite, kao što su načela zakonitosti, žurnosti i učinkovitosti, dostupnosti, javnosti i kontradiktornosti. Također, pravo podnošenja žalbe imaju privredni subjekti koji imaju ili su imali interes za dodjelu ugovora o javnoj nabavi i koji učine vjerojatnom mogućnost prouzročenja štete. No, aktivnu legitimaciju za podnošenje žalbe morala bi imati i specifična državna tijela koja su ovlaštena, odnosno dužna paziti na zakonitost i javni interes, kao što su Tužilaštvo BiH i Konkurencijsko vijeće BiH.

Komunikacija između ugovornoga tijela i Ureda za razmatranje žalbi (URŽ) isključivo se odvija u pisanom obliku. Međutim, u praksi je kontradiktornost nepotpuna ako se svodi na pisanu komunikaciju podnescima pred URŽ-om, zbog čega je ZJN trebao ostaviti mogućnost strankama da iznose svoje navode na usmenoj raspravi. Istovremeno, Zakon o javnim nabavkama trebao bi sadržavati preciznije odredbe o tome tko u konačnici snosi troškove žalbenoga postupka, njihov iznos, te kome i u kojem se roku moraju platiti.

Delegiranje ovlasti Ureda za razmatranje žalbu na druga tijela nije zadovoljavajuće rješenje, a posebice ukoliko se radi o delegiranju ovlasti na tijela bez pravne osobnosti. Imajući u vidu delikatnost funkcije i iznimnu važnost pravne zaštite u postupcima javne nabave, centralizacija rada ovoga tijela utjecala bi na bolju kvalitetu rada, unificirano postupanje, smanjenje troškova i punu odgovornost za uspješnost poslovanja.

Analiza je urađena u okviru projekta koji finansira EU “Otvorene javne nabavke u Bosni i Hercegovini”, a koji zajednički implementiraju Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Centar za društvena istraživanja Analitika i Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI). Projekt sufinansira Vlada Velike Britanije.

Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost autora i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Evropske unije.

Izvještaj na lokalnim jezicima možete preuzeti OVDJE.

Izvještaj na engleskom jeziku možete preuzeti OVDJE.

Vezane Publikacije