Ova analiza nastoji da pruži odgovor na pitanje udovoljava li postojeći zakonski okvir u BiH zahtjevu učinkovite pravne zaštite u postupcima javne nabave iz perspektive relevantnih standarda prava Evropske unije. U tom smislu, studija predlaže moguće zakonodavne intervencije, koje bi, s obzirom na relevantno europsko i usporedno pravo, mogle poboljšati normativno uređenje pravne zaštite u postupcima javne nabave u BiH.
Stanka Pejaković
Regulacija pravne zaštite trebala bi osigurati jednak pravni položaj svih poduzetnika u postupcima javne nabave, efikasnost i žurnost u provedbi postupaka javne nabave, ali i unaprijediti pravnu sigurnost u ovome području. No, ova analiza pokazuje da oblast pravne zaštite u javnim nabavkama u BiH nije dovoljno normirana, te da postoje brojni faktori koji utiču na restrikciju prava na zaštitu u oblasti javnih nabavki.
Između ostalog, u Zakonu o javnim nabavkama BiH (ZJN) nedostaju jasno i izričito proklamirana načela postupka pravne zaštite, kao što su načela zakonitosti, žurnosti i učinkovitosti, dostupnosti, javnosti i kontradiktornosti. Također, pravo podnošenja žalbe imaju privredni subjekti koji imaju ili su imali interes za dodjelu ugovora o javnoj nabavi i koji učine vjerojatnom mogućnost prouzročenja štete. No, aktivnu legitimaciju za podnošenje žalbe morala bi imati i specifična državna tijela koja su ovlaštena, odnosno dužna paziti na zakonitost i javni interes, kao što su Tužilaštvo BiH i Konkurencijsko vijeće BiH.
Komunikacija između ugovornoga tijela i Ureda za razmatranje žalbi (URŽ) isključivo se odvija u pisanom obliku. Međutim, u praksi je kontradiktornost nepotpuna ako se svodi na pisanu komunikaciju podnescima pred URŽ-om, zbog čega je ZJN trebao ostaviti mogućnost strankama da iznose svoje navode na usmenoj raspravi. Istovremeno, Zakon o javnim nabavkama trebao bi sadržavati preciznije odredbe o tome tko u konačnici snosi troškove žalbenoga postupka, njihov iznos, te kome i u kojem se roku moraju platiti.
Delegiranje ovlasti Ureda za razmatranje žalbu na druga tijela nije zadovoljavajuće rješenje, a posebice ukoliko se radi o delegiranju ovlasti na tijela bez pravne osobnosti. Imajući u vidu delikatnost funkcije i iznimnu važnost pravne zaštite u postupcima javne nabave, centralizacija rada ovoga tijela utjecala bi na bolju kvalitetu rada, unificirano postupanje, smanjenje troškova i punu odgovornost za uspješnost poslovanja.
Analiza je urađena u okviru projekta koji finansira EU “Otvorene javne nabavke u Bosni i Hercegovini”, a koji zajednički implementiraju Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Centar za društvena istraživanja Analitika i Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI). Projekt sufinansira Vlada Velike Britanije.
Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost autora i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Evropske unije.
Izvještaj na lokalnim jezicima možete preuzeti OVDJE.
Izvještaj na engleskom jeziku možete preuzeti OVDJE.
Vezane Publikacije
Ključni problemi u javnim nabavkama u BiH: Iskustva privrednih subjekata
Mapping of Key Obstacles to Equal Participation of Private Companies in Public Procurement in Bosnia and Herzegovina
Mapping of Key Obstacles to Equal Participation of Private Companies in Public Procurement in Bosnia and Herzegovina